content img

Sadnja maline i kupine

 1. Kada saditi?

Mladi izdanci koji su prošli kroz period zimskog mirovanja koriste se za sadnju. Oni se preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korenom i mogu se zasaditi u proleće kada je zemljište spremno za obradu. U odnosu na sezonu, bolja je jesenja nego prolećna sadnja. Teškoća je u tome što se dugo zadržava list, a pošto u brdskim krajevima zima rano nastupa, najčešće mora da se primeni rana prolećna sadnja. Sadnja u kasno proleće je nepovoljna zato što se uvećavaju pupoljci na korenu, iz kojih će izbiti izdanci, pa prilikom sadnje dolazi do njihovog oštećivanja. Pored toga, u proleće je manje vlage u zemljištu i kasni prolećni topli vetrovi su najčešći uzroci lošeg prijema sadnica.

2. Gde saditi?

Najpogodnija su zemljišta čiji je pH oko 6 , tačnije ako se pH kreće od 5,5-6,5. Najbolje rađaju na dobro propustljivim zemljištima(gajnjače, aluvijalna i deluvijalna zemljišta) koja sadrže visok stepen organskih materija (>3%). Kod nas plemenite sorte uspevaju na 400-800 m nadmorske visine. U našem podneblju malina i kupina daje najbolje rezultate kad se gaji na blago nagnutim do 10% severnim ekspozicijama. Podnosi niske zimske temperature do -26 °C, ne podnosi mnogo suve i tople predele, za uspevanje traži dosta svetlosti zbog čega se redovi postavljaju sever jug. Pošto im se koren razvija u površinskom sloju zemljišta, one u toku vegetacije zahtevaju veliku kišu, ali ne podnosi veliku pripeku. Najviše im odgovara količina padavina od 700-850 mm, s tim da na letnje mesece otpadne 50%. To znači da im je potrebno prisustvo dovoljne količine vlage i u zemljištu i u vazduhu.

3. Kako saditi?

Zemljište treba na vreme pripremiti: očistiti od korova, žila i panjevai kamenja i poravnati ga. Zemljište se ore na dubini od 30-40 cm. Posle oranja, korove, žile i panjeve treba spaliti, zemljište poravnati i pristupiti sadnji. Sadnja u suviše vlažno tlo, zbog stvaranja pokorice, sprečava da se izdanci iz podzemnih pupoljaka probiju na površinu, te se gaženje zemlje oko sadnice ne preporučuje. Sadnja ne sme da bude ni suviše plitka ni suviše duboka. Posle sadnje sadnice se prikraćuju na 15-20 cm iznad zemlje. Za sađenje treba koristiti samo autentične sortne i garantovano zdrave izdanke sa dobrim korenovim sistemom. Da bi se dobro primili izdanke treba što pre zasaditi. Pre sadnje dobro je izdanke skratiti za jednu četvrtinu, ukloniti sve suve i oštećene žile. Posle sadnje izdanci se skrate na 3-4 zdrava pupoljka odnosno 20-30 cm iznad zemlje i obilno zaliju.

4. Kako gajiti?

Visina prinosa i kvalitet zavise pre svega od sistema gajenja, kvaliteta sadnica i vremena i tehnike sađenja. Malina se može gajiti u 4 osnovna sistema: sistem žbunova sa kvadratnim rastojanjem, sistem žbunova sa pravougaonim rastojanjem, sistem pantljike, i sistem žive ograde. Sistem žbunova sa kvadratnim rastojanjem: kod ovog sistema gajenja razmak između žbunova od 1,5-3 m u zavisnosti od bujnosti sorte i načina mašinske obrade, na jednom mestu se sade 1-4 izdanka zbog malog broja izdanaka i prinos je manji ali su plodovi krupniji i kvalitetniji. Ovaj sistem se može primenjivati u ravničarskim ili blago nagnutim terenima. Sistem žbunova sa pravougaonim rastojanjem: rastojanje između redova je 2,5-3 m , a u redu 1-1,2 m. Na jednom mestu sadi se 1-4 izdanka zajedno. Kod ovog sistema lakša je obrada, i zaštita od bolesti i štetočina a i prinosi su nešto veći. Sistem pantljike: kod ovog sistema razmak između redova je 2,5-3 m a u redu između izdanaka 30-50 cm. Na taj način se u pravcu redova formiraju pantljike širine 50-60 cm. Kod ovog sistema gajenja otežana je obrada zemljišta i zaštita zbog čega je slabiji prinos i kvalitet plodova. Sistem žive ograde: ovaj sistem čini prelaz između sistema žbunova i sistema pantljike. Razmak između redova je 2,5 m a između izdanaka u redu 50 cm. Obrada zemljišta izaštita je lakša a osvetljavanje bolje.

5. Kako orezivati?

Preporučuje se uklanjanje izrođenih izdanaka na vreme jer mogu da budu leglo zaraze koje preko lastara može da se prenese i u sledeću godinu. Najbolje je orezivati rano s proleća (mart) i leti posle berbe. Preporučuje se da se do maja uklanjaju i novi mladi izdanci da bi rodni dobili više hrane i svetlosti.    

error: Content is protected !!